Soko na mom prozoru

[Salem]

Porodica vjetruša se prošle godine naselila na mojoj zgradi ali na takvom mjestu da gnijezdo ne vidim iz stana. Danas sam jednog konačno uspio uslikati kad je odlučio stati na hrast preko puta da čerupa ulov(nisam uspio vidjeti što ima). Od više slika jedino je ova kompozicijski ispala kako treba naravno namjestio bi se tako da ga se pola ne vidi od grane ili bi mi okrenuo guzicu. Nažalost tehnički nisam mogao bolje najveći "krop" koji se mogao dobiti od 2Mpx kamere iz prošlog stoljeća uz nešto petljanja sa kontrastom i uoštravanja.

[zebo]

Nije to vjetruša, to je kobac. Vjetruša ima "brkove" a kobac "obrve". Čini mi se ženkica.

[Filip Zebec]

Bezveze, trebao si odmah malokalibarku i pras. I lagano trofej na zid ))  .

Ovo je bila šala.

Ljepo je vidjeti da u gradu imamo još ovakvih ptičica.

Ja sam jedno 3 mjeseca hranio doma mladog škanjca, kaj je ispao iz gnjezda. Naravno nije okačen na zidu nego u ZOO vrtu

[Salem]

Sasvim moguće slab sam u prepoznavanju domaćih grabljivica, vjetruša bi trebala imati imati crne oči a ne žute pretpostavljam? Ova ptica je manja od gačka zar ne bi kobac trebao biti veći?

[FixFox]

ja isto mislim da je to vjetruša, ja ih viđam dosta po gradu. Naroćito po ljeti kako kruže i lebde na mjestu iznad livada dok love, a i gnjezde se na višim zgradama i neboderima po gradu.

[Igor Velevski]

Tacno je to da se vjetruse gnezde na visim zgradama i da lete po livadama i u gradovima naravno, ali ovo nije vjetrusa sigurno! Imao sam ja i bila mi je veliki prijatelj koji je slobodno leteo. Vjetruse imaju crvenkastu nijansu kao cigla, a preko oka imaju tamnu liniju sto ukazuje da su iz roda Falco-sokolovi! Ovo nije vjetrusa sigurno! Oni koji se bolje razumeju u grabljivice mogli bi odma da kazu koja je to vrsta, po meni ovo nije iz roda sokolovi, nego je neka vrsta jastreb, a koja je to vrsta, ne bih znao da kazem!

[FixFox]

Tacno je to da se vjetruse gnezde na visim zgradama i da lete po livadama i u gradovima naravno, ali ovo nije vjetrusa sigurno! Imao sam ja i bila mi je veliki prijatelj koji je slobodno leteo. Vjetruse imaju crvenkastu nijansu kao cigla, a preko oka imaju tamnu liniju sto ukazuje da su iz roda Falco-sokolovi! Ovo nije vjetrusa sigurno!

...ma ovo je gradski mutant ili ti takozvana metro vjetruša!     

[Salem]

Ja sam čuo na HRT-u od jednog našeg zaštitnika ptica i edukatora da soko ima crne oči a jastreb žute - jedan od rijetkih znakova identifikacije koje znam i ja pa sam svejedno falio.

[zebo]

Mužjak je još manji od ovoga, često ima i tamnija leđa i bijele točke po njima. 100% sam siguran da su ti se gnijezdile vjetruše, a da ti je ovo zimski gost

Eventualno bi me fotka jer nije baš oštra mogla zeznuti, pa da je falco columbarius, ali ne vjerujem.

[Igor Velevski]

Rod sokolovi (Falco) nije sigurno! Njihovo obelezje je tamna pruga koja prelazi preko oka. Jastrebovi spadaju u orlove i oni nemaju tu liniju preko oci! Pogledajte Falco tinunculus i videcete da to nije ta vrsta!

[Lili]

vjetrouša nije sigurno...
Jastreb kokošar?

[Salem]

Ma nije vjetruša nije niti falco prenaglio sam se, negdje prošle godine mi je "vjetruša" na kratko sletjela baš na prozor i kad bolje razmislim izgledala je drugačije od ovog. Da promjenimo naslov u 'Kobac na mom prozoru' ako se može Evo još jedna slika u poluprofilu i dvije odostraga gdje se bolje vide bijele fleke na leđima ako šta pomaže oko identifikacije koji je to točno 'kobac'. Nego Igore mene više zanima kako se to sprijateljiti sa ovakvim gradskim i prigradskim grabljivicama - znam da može tako da spasavaš karambolirane ptice ili mlade koji su ispali iz gnijezda ili su napušteni postoji li još koji način?

[ninci]

Nekako mi to najviše sliči jastrebu ptičaru/kopcu ptičaru....kako ga već tko zove...

[zebo]

Jastreb je veći i od škanjca, ali je gotovo identičnog oblika kao i kobac. Na Columbariusu sam pao na prstenovačkom ispitu pa se malo zafrkavam (napisao sam vjetruša) . Upravo ovime što radiš se i baviš divljim pticama, jer svaka interakcije će ih prije istjerati iz grada nego benigno promatranje. Ako vidiš kojeg sa prstenom obavezno prijavi zavodu za ornitologiju, i oni će ti poslati podatke gdje je ptica i kada prstenovana. Uvijek se možeš baviti i sokolarstvom, ali ja to osobno ne volim, imaš hrpu udruženja.

[Igor Velevski]

Evo dobio sam odgovor od mog prijatelja koji je predsednik makedonskog sokolarskog drustva. Ovo je jastreb vrapcar ( ne znam na hrvatskom kako se kaze, ali valjda isto, vrabac je vrabac  )! Inace ja imam neko pocetnicko znanje o ovome, ali daleko od toga da sam se bavio sokolarenjem i da raspolazem za puno informacija oko ptica grabljivica..... Nego jedini nacin da se sprijateljis sa ovakvim grabljivcima je da uzmes pile iz glnezda i da ga sam othranis. To sam ja radio 2 puta. To se zove imprint. Takva imprintirana ptica misli da je ista vrsta kao i covek i onda se ona ne plasi od onoga ko je hrani. Ta 2 puta kod mene , je pokazivala strasnu posesivnost prema meni, prema nekim ljudima je bila indiferentna, a prema nekim nepoverljiva, pa cak i agresivna. Ja sam je drzao slobodno, operjala se i postala prelepa zenka koja me je pratila cak i kad idem na ulicu! Bila je pored mene na terasi kad sam spremao ispite i t.d. Kraj prijateljstva je dosao kad sam morao da odem na nekoliko dana van grada, niko nije hteo da je hrani i kad sam dosao kuci vise nije bila tu! Znaci jedini nacin da ptica bude prijatelj je da se pile rucno othrani. Oko hrane isto ima odredjena pravila, ne sme da se daje cisto meso na primer, nego meso, kosti, unutrasnji organi i ono sto je jako vazno, vlakna ili perje, Misevi, stakori, pilici su super!

[zebo]

Accipiter nisus =jastreb vrapčar, kobac, sparowhawk, kobac ptičar, ястреб-перепелятник.

[zebo]

BTW prijedlog je protiv zakon republike Hrvatske. Jedno je prijateljstvo, a drugo je otimanje divlje životinje iz prirode. Što je najgore, ti ljudi koji otimaju ptiće iz gnijezda na kraju sebe nazivaju "ljubiteljima".

[Salem]

Velevski 'domaći' nazivi su često zbunjujući, puno je jasnije sa znanstvenim nazivima ("latinskim"). Ako i znam pravilan suvremeni hrvatski naziv pitam se koliko ga još ljudi razumije. Tko misli da sam u krivu neka prvo odgovori što je "skokunac" a što "skokunica" i u čemu je razlika i ako pogodi neka razmisli koliko ljudi poznaje koji ga razumiju kad koristi tu terminologiju. Ja sam protiv otimanja životinja "iz prirode" eventualno bih udomio životinjicu koja bi inače bila osuđena na propast kao na tekstu u prilogu. Mislio sam na slijedeće: gradske grabljivice(gačci, svrake, "jastrebovi") su vrlo nepovjerljive za razliku od npr. golubova i vrabaca koji su sasvim opušteni čak i bezobrazni. Gačci će koliko vidim mirno kljucati orahe ili ići svojim poslom i na par metara od križanja, no kad skuži da ga ja gledam iz auta pobjeći će. Pretpostavljam da nije samo do urođenog opreza nego da svako malo neko puca po njima i tako ih "uvjetuje", i da nema puno šanse da ih "oduvjetujem" dok se to ne popravi?

[zebo]

Golubi se ne boje zato jer su to feral pigeons, tj. ti golubovi su prvo domestificirani, a zatim su se nebrigom razmnožili po gradovima. Na kontinentu postoje poljski vrabac (passer montanus) i vrabac (passer domesticus) oboje su se evolucijski razvijali uz čovjeka. Dakle poput kućnog miša, oni su danas simboli civilizacije i oni gotovo ne postoje na područjima gdje ljudskog utjecaja nema.
A baš mi je drago da si gačce spomenuo jer danas postoje već razlike između ponašanja divljih i gradskih gačaca. Čuo sam priče da se divljima (tj onima koji gnijezda iznad naselja uopće ne može prići.
Zanimljivo je i reći da iste liske koje su kod nas po zimi svijesne (više manje) da moraju bježati od ljudi, po ljetu u Danskoj i Nizozemskoj normalno jedu ljudima iz ruke.
Evo zadnje sam kobca vidio di usred Lipovljana stoji na gugutki, usporio sam auto jer mi se učinilo da je ranjeni kos (na taj način drži krila) i stajao bogčeka plijena.
Evo gledao sam i buteo logopus prošle godine na Jakuševcu, a sad kad krene migracija morat ću paziti da opet sa autom ne završim na travnjaku zbog Circus cyaneus u zraku (samo jednom, kunem se).
Ako nećeš uznemiravati grabljivice imati ćeš ih prilike gledati evo i kroz prozor, ali bilo kakav pokušaj interakcije sa njima uglavnom završava napuštanjem trenutnog stajališta

[Igor Velevski]

Evo da odgovorim na ono za koje sam znao da ce neko da ima zamerku......u oba dva slucaja kad sam uzeo pile, ono nije bilo zarobljeno, niti sam pokusao da mu ogranicim slobodu. Prvi slucaj sam opisao, ptica je bila na slobodi i dobijala je kvalitetnu hranu. Onog momenta kad je odlucila da me napusti to je i uradila. U drugom slucaju, ptica jos nije bila dovoljno velika i nije proletela, pa smo je drzali jos u zatvorenom prostoru. Kad sam se vratio od godisnjeg odmora vec je bila divlja i istog dana je pustena, nije se vratila. U oba dva slucaja ptice su se vratili zivi, zdravi i kvalitetno uhranjeni u svom prirodnom stanistu. Kad bi to uradio savko ko voli i zeli da bude u njihovoj blizini, ove price ne bi bile po zastitom, ali nazalost ima ljudi koji da bi zadovoljili svoje licne potrebe zatvarau ptice, nepravilno ih hrane, drze i one su osudjene na propast. Ja sam izriciteo protiv uzimanje zivotinje iz prirode, osim u slucajevima gde se tacno zna zasto se to radi i da zivotinje ne trpe radi tog postuka.

[zebo]

Ne funkcioniram jutrom, uvijek sam pre zaštitnički nastrojen    profesionalna deformacija kad se baviš za živinama 

[Rossonero]

BTW prijedlog je protiv zakon republike Hrvatske. Jedno je prijateljstvo, a drugo je otimanje divlje životinje iz prirode. Što je najgore, ti ljudi koji otimaju ptiće iz gnijezda na kraju sebe nazivaju "ljubiteljima".

Da 

[ninci]

pred par godina tetak nam je s neke livade donio vjetrušu, još obraslu paperjem...
smjestila sam je u gajubu, cca 1x1x0,7, stavili na balkon da gleda van, i hranila sam je neko vrijeme uglavnom piletinom, i ta je ptica polako i narasla i opernatila, vježbala po toj gajbi s krilima...i ja je napokon pustila...ptica odletjela...
ptica uopče nije bila pitoma... skvičala bi uglavnom na sve nepoznate a i ja sam je hranila pincetom... ali svejedno, ptica se vratila... vjerojatno... jer sam godinu dana nakon našla kostur vjetruše u dvorištu... 
ne mogu biti sigurna da je to baš ta moja ptica... ali... kolike su šanse da nije?!
i ne pada mi na pamet nakon toga uzeti nikakvu pticu iz divljine...

[Salem]

Joj grozno 
Nego danas opet čujem ove "vjetruše"(pretpostavljam) nisu se javljali preko zime, čujem zvukove koji se obično čuju kad se posvade sa svrakom ili gačcima ali kad sam izašao na balkon vidim da dvije "vjetruše" izvode nešto nalik zračnim borbama. Da li je normalno kod njih da se dva frajera bore za žensku/teritorij ili se možda radi o lažnoj borbi - ritual zbližavanja para prije ovosezonskog gniježđenja? Uz moje skromno znanje i opremu teško da ću ih identificirati po spolu...

[zebo]

vjerojatno trepere na mjestu, malo jedna malo druga i obrušavaju se. Još je daleko od gnijezđenja, Ako je par već formiran, ako su se oboje vratili ili ostali samo potvrđuju svoj teritorij. Kobac se hrani uglavnom gugutkama, pa nije ni njima svejedno ako im je to zimski susjed gnijezde u dupljama, ali uvijek su im draža gnijezda od većih vrapčarki (vrane, svrake itd.). Trenutačno imaju hrane u izobilju jer je topljenje snijega natjeralo glodavce da napuste nastambe (vjetruše vide UV spektar i mokraća voluharica im sjaji iz daljine) , tako da sam gotovo siguran da se međusobno ne bore, bar ja to još nikad nisam vidio

[Salem]

Dok sam ih ja gledao uopće nisu treperili ili kako se već pravilno kaže za njih kad izvode "hover flight" baš su se ono naganjali po zraku i svako malo bi se jedan prevrnuo na leđa da okrene panđe prema partneru(oponentu?) nešto slično ritualnim borbama štekavaca kakve se mogu vidjeti u BBC dokumentarcima samo ovo je bilo bez fizičkog kontakta. BTW dok su tu još okupljeni znalci da pitam da li je način lova sa lebdenjem u mjestu zaštitni znak vjetruša ili to rade i neke druge grabljivice? Nešto slično rade vodomari ali njih bar mogu prepoznati bez pomoći I ako imate kakve preporuke za vodiče za prepoznavanje ptica bilo on-line ili off-line - ono što sam dosad našao je uglavnom za britanske ili/i (srednjo/sjeverno)evropske ptice. Dosad sam se znalazio sa field guideom na poljskom koji baš i ne razumijem skroz ali ima znastvene nazive po kojima bih dalje tražio po wikipediji ili sl.

[zebo]

Nažalost nisam vidio takvo nešto uživo, naziv vjetruša je upravo zato što joj je treperenje zaštitni znak, trepere često i škanjci, a ostale grabljivice rijetko. Čisto zato jer kobcu ili sivom sokolu koji se hrane pticama ne treba toliko stajanje na mjestu i promatranje. U Hrvatskoj se koristi http://www.ornitologija.hr/pomozite-pticama.html Ptice Hrvatske i Europe, koji ti izričito kod grabljivica neće puno pomoći. Ja nisam prepoznao na ispitu preparirane ptice  škanjca osaša (napisao sam jastreb) i malog sokola Colimbariusa  (napisao sam vjetruša) s tima da sam se sa svim tim pticama susretao u prirodi, ali jednostavno ne očekuješ toliku sličnost kada ti je u ruci. Savjetovao bih ti Collinsa "Birds of prey" ako te baš zanimaju grabljivice. Uglavnom svi počnu sa grabljivicama, a završe na ćurlinima nepisano pravilo, tako da je i ova knjiga na Hrvatskom odlična za početak.

P.S. Bavljenje akvarijem, wildlife-om i npr. još psima, garantira veće furenje bolje polovice bar  za 50%

[Salem]

Ustanovio sam da i u knjižnicama imaju "field guide" ili se bar tako zovu, ovo dobiješ ako utipkaš pravu predmetnu odrednicu:
http://www.katalog.kgz.hr/pagesResults/searchResults.aspx?sustavId=1&tvrtkaId=2&action=goBack&userInput=ptice%20%28aves%29&searchById=40&pagenumber=-1
kaže izdanje Donja Lomnica sa popisom ptica iz Zg. i okolice baš ono što mi treba - samo da još dođem do knjige pa da se uvjerim da je zaista tako. Malo mi je bedasto da se najbolje knjige u kategoriji kao Collinsov pocket field guide uglavnom ne mogu posuditi nego samo gledati u knjižnici. Ma ne zanimaju me toliko baš grabljivice nego bi želio identificirati ptice koje susrećem. Dok se idem vozikati biciklom oko Mlake, Ćeha, Obreža i Dragonožca skoro svaki put naletim na jednu grabljivicu srednje veličine dosad sam ga smjestio u škanjce. Nego da li se na Savicu može doći onako turistički ili samo kao posvećena osoba voljna dobrovoljno besplatno raditi na ornitološkoj stanici? Nisam bio 20 godina.

[zebo]

Sad kada će na proljeće biti prstenovanje, ko god da naiđe smije prisustvovati (mislim da bi to i trebao biti cilj svake akcije), naravno može se i prijaviti u zavodu za volontiranje. Ograde nema, sve ovisi o susretljivosti smjene Collinse ne posuđuju jer i moji svi, zbog terena, izgledaju kao da su rat prošli, pa ih razumijem